Krvni pritisak visok – Hipertenzija. Porast pritiska krvi na krvne zidove normalna je reakcija na stres i fizičku aktivnost. Ako taj pritisak ostane trajno povišen, može zamarati srce i krvne sudove i povećati rizik od bolesti krvnog sistema, srčanog i moždanog udara. Jednostavne promjene u načinu života mogu pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
Visok krvni pritisak češći je kod muškaraca. Istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju kućne ljubimce uglavnom imaju niži krvni pritisak.
Uzroci mogu biti: pušenje, alkohol, gojaznost, neaktivan način života, stres.
Krvni pritisak visok
Povišen krvni pritisak ili arterijska hipertenzija također se naziva „tihi ubojica“ jer često ne pokazuje nikakve simptome, a bolesnici ne osjećaju nikakve promjene sve dok prvi puta ne izmjere pritisak. Obzirom na ovu činjenicu tokom godina može polagano činiti štetu vašem tijelu, a da toga niste niti svjesni.
Što je to normalan krvi pritisak?
Krvni pritisak je pritisak kojim krv djeluje na stijenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile upravo zato što se nalazi pod određenim pritiskom koji se stvara radom srca kao pumpe. Normalna vrijednost krvnog pritiska koja omogućuje život, a ne oštećuje sustav krvnih žila, jest prosječno 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Neke osobe prirodno imaju nešto niže vrijednosti pritiska što je posljedica građe tijela. To je fiziološko stanje i samo po sebi ne znači bolest. S godinama zbog starenja vrijednosti krvnog pritiska postaju nešto više, no ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnog krvnog pritiska.
Što je to visoki krvi pritisak?
Visoki krvni pritisak ili hipertenzija nastaje prilikom rasta krvnog pritiska do nezdrave razine. Kod mjerenja krvnog pritiska uzima se u obzir koliko krvi prolazi kroz vaše krvne žile te količinu otpora s kojom se krv susreće dok vaše srce pumpa. Dijagnoza povišenog krvnog pritiska ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog pritiska. Ako se kod određene osobe izmjeri u više od tri puta pritisak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni pritisak. Odraz je to pojačanog rada srca i povećanog otpora u stijenci krvnih žila. Posljedica je stalnog opterećenja srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenja krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke.
Uske arterije povećavaju otpor. Što su arterije uže, to je krvni pritisak viši. Dugoročno, povećani pritisak može uzrokovati zdravstvene probleme, uključujući i srčane bolesti. Hipertenzija je prilično česta pojava te se razvija tokom nekoliko godina pri čemu nije nužno da ćete primjetiti simptome. Ali čak i bez simptoma, visoki krvni pritisak može oštetiti vaše krvne žile i organe, posebno mozak, srce, oči i bubrege. Baš zbog toga je rano otkrivanje iznimno važno. Redovita očitanja krvnog pritiska mogu vama i vašem liječniku pomoći da otkrijete promjene u tijelu. Ako je krvni pritisak povišen, vaš liječnik će možda morati provjeriti krvni pritisak tokom nekoliko tjedana da vidi hoće li taj broj ostati povišen ili se vraća na normalnu razinu.
Koji su simptomi visokog krvnog pritiska?
Kao što smo ranije spomenuli hipertenzija je ‘tiho stanje’, a mogu proći i desetljeća dok potencijalni simptomi ne dostignu razinu ozbiljnosti. Čak i tada, ovi se simptomi mogu pripisati drugim problemima.
Simptomi teške hipertenzije mogu uključivati:
- glavobolje
- kratak dah
- krvarenja iz nosa
- vrtoglavica
- bol u prsima
- crvenilo u licu
- krv u mokraći
Ovo su simptomi koji se mogu javiti kod osoba s povišenim pritiskom, a podjednako se javljaju kod osoba s “normalnim” krvnim pritiskom. Ne javljaju se kod svih sa hipertenzijom, ali čekanje da se pojavi jedan od simptoma s liste može biti kobno. Stoga primjetite li neki od navedenih simptoma, odmah zatražite medicinsku pomoć.
Liječenje visokog krvnog pritiska
Najbolji način da znate imate li hipertenziju je redovno očitavanje krvnog pritiska. U većini liječničkih ordinacija krvni pritisak se mjeri pri svakom dolasku. Ako na pregled odlazite samo jednom godišnje, razgovarajte sa svojim liječnikom o rizicima hipertenzije te drugim pokazateljima koji će vam možda trebati kako biste krvi pritisak imali pod nadzorom. Na primjer, ako imate obiteljsku anamnezu srčanih bolesti ili imate čimbenike rizika za razvoj stanja, liječnik vam može preporučiti da pregledate krvni pritisak dva puta godišnje. To pomaže vama i vašem liječniku da ostanete iznad svih potencijalnih problema prije nego što postanu problematični.
Osnovni cilj liječenja krvnog pritiska je snižavanje povišenih vrijednosti krvnog tlaka, prevencija komplikacija, smanjenje invalidnosti i produljenje života. Liječenje hipertenzije uključuje lijekove na recept, ali i promjene životnih navika. Ako se stanje povišenog pritiska ne liječi, to može dovesti do zdravstvenih problema, uključujući srčani i moždani udar.
Liječenjem povišenog krvnog pritiska cilj je postići vrijednosti sistoličkog krvnog pritiska manje od 140 mmHg, jedino se starijima od 80 godina dopuštaju vrijednosti do 150 mmHg. Ciljane vrijednosti donjeg ili dijastoličkog krvnog pritiska (laici ga još nazivaju „srčani pritisak“) su 90 mmHg, osim kod dijabetičara 85 mmHg. Vrsta lijeka s kojim se započinje liječenje ovisi o visini krvnog pritiska, dobi pacijenta, pridruženim komplikacijama i drugim zdravstvenim stanjima kao što mogu biti šećerna bolest, stanje nakon infarkta… Najvažnije je u početku liječenja biti strpljiv te uporan u pronalaženju pravog lijeka kao i prave doze. Nekim lijekovima treba duže da se suprotstave bolesti te postupno dovedu do normalne razine pritiska. Saradnja bolesnika s liječnikom je ključna za liječenje pri čemu oboje moraju biti ustrajni; liječnik mora pratiti pacijenta u njegovoj ustrajnosti dok se pacijent mora pridržavati terapije.
Zdravo se hranite, izbjegavajte alkohol i duhan, smršajte. Jedite puno voća i povrća (ne i krompir), posebno banane, paradajz i grašak, bijeli luk, ribu. Izbjegavajte slanu i masnu hranu, smanjite stres.
Biljke koje pomažu u snižavanju visokog krvnog pritiska su glog, lipa, imela.
Svi tekstovi su informativnog karaktera i savjeti u dobroj namjeri. Koristite ih na ličnu odgovornost, a o svakoj informaciji konsultujte stručnu osobu ili ljekara.
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/bolesti-srca-i-krvnih-zila/visoki-krvni-tlak