Maslačak – Taraxacum officinale pripada obitelji Glavočike. Ime mu dolazi od Arapske riječi “Tharakhchakon” ili od Grčke riječi “Tarraxos”. Biljke su prilagodljive za većinu tla i sjemenke ne ovise o niskim temperaturama prije nego što će proklijati, ali one moraju biti u vrhu 2,5 cm ispod tla.
Biljka
Maslačak – Taraxacum officinale trajna je zeljasta biljka sa snažnim vretenastim korijenom i listovima združenim u prizemnu rozetu. Postoji oko 20.000 vrsta tog zeljastog, jednogodišnjeg korova. Listovi su suličasti, perasto urezani do duboko razdijeljeni. Stabljiku bez listova nazivamo batvo i ona na vrhu nosi zlatnožuti cvijet građen od velikog broja jezičastih cvijetova. Svaka “latica” zapravo je jedan takav cvijet. Plodići na vrhu nose čuperak dlaka koji sliči na padobran i omogućuje lako rasprostranjivanje vjetrom.
Ljekoviti dijelovi biljke
Korijen (Radix Taraxaci) se bere prije cvijetanja ili kasnije u početku cvijetanja, biljka (Herba Taraxaci) ili pak sami cvijetovi za vrijeme cvijetanja (Flores Taraxaci). Bere se i čitava biljka s korijenom (Radix Taraxaci cum herba).
Korijen u proljeće sadrži većim dijelom gorku tvar, korijen od sredine augusta do kraja septembra sadrži većinom inulin, a u oktobru je u korijenu najviše tarakserina i levulina.
Maslačak je pravi primjer koliko je važno brati određeni biljni dio u određeno godišnje doba, kada se može očekivati najbolja ljekovitost. Prema Europskoj regulativi, ljekoviti su i korijen (taraxaci radix) i list (taraxaci folium). U modernoj fitoterapiji preferira se upotreba korijena, ali učinkovitost se postiže i s listovima i s korijenom.
Od maslačka se upotrebljavaju svi dijelovi: cvijetovi, listovi i korijen. Iako su svi ljekoviti upotrebljavamo ih na različit način i u različite svrhe. A cijela stabljika je bogata vitaminom C i mineralima.
Cvijetove beremo u razdoblju cvijetanja (od marta do maja, ovisno o području), listove beremo prije nego maslačak počne cvijetati, dok se korijenje vadi u rano proljeće ili kasno ljeto (ranu jesen). Tada sadrži veliku količinu inulina, koji povoljno djeluje na probavu. Listovi i korijenje se suši na hladnom i prozračnom mjestu ili u pećnici na 40 stupnjeva.
U jesen, kad se bere, korijen sadrži visoke doze inulina (40 posto), koji dobro djeluje na probavu jer potiče kretnje (peristaltiku) crijeva. U proljeće, kad se korijen ne bere, sadržaj inulina je samo dva posto. Biljka je puna mliječnog soka koji curi, ako se otrgne.
Maslačak upotreba
Maslačak je tradicionalna biljka naših krajeva koja se preporučivala kod niza bolesti, od visokog krvnog pritiska, reumatoidnog artritisa, plućnih tegoba, žutice, bolesti bubrega te kožnih tegoba. Općenito ima dobro djelovanje na organe za izlučivanje, jetru, žuč i bubrege.
Maslačak list
Sadrži seskviterpenske laktone, derivate taraksične kiseline, triterpene, sterole, flavonoide poput apigenina i luteolina, derivate cimetne kiseline. Ističe se iznimno visok sadržaj kalija u listovima (do 4,5% u osušenom listu). List maslačka je dobar diuretik, pa se preporučuje kod potrebe za pojačanim mokrenjem, primjerice kod čestih infekcija mokraćnog sistema, visokog krvnog pritiska.
Čaj od listova maslačka priprema se tako da čajnu kašiku sušenih listova prelijete s 200ml vrele vode. Poklopite, te nakon 10 do 15 minuta procijedite. Najbolje je piti dva do tri puta na dan, pola sata prije obroka.
Maslačak biljka
Biljka sadrži željezo, natrij, fosfor i kalij (koji mu daje diuretičko svojstvo), eterično ulje, masne kiseline, kremičnu kiselinu, saponin, gorke heterozide: taraxacin i taraxacerin, holin, eterično ulje,smolu, inulin, šećer, encime, fitosterol, inozit, terpenske alkohole, taraxasterola i betaamirin, bjelančevine i vosak.
Čitava biljka sadrži holin, gorku tvar, škrob, koji se kod duljeg čuvanja pretvara u voćni šećer, saponin, mast, tragove eteričnog ulja, vosak, sluz, kaučuk, šećer, bjelančevinu, levulin i taraksin. Čitava biljka sadrži, osim već navedenog inulina i tarakserina, u korijenu još mnogo kalija i ostalih mineralnih soli, kalcij, mangan, natrij, kremičnu kiselinu, sumpor i obilnije vitamina C. Sadržaj vitamina C naročit je u proljeće u svježim listovima.
Maslačak korijen
Korijen također sadrži seskviterpenske laktone, sterole poput taraksosterola, derivate kavene kiseline i kalij. Korijen maslačka izvanredan je koleretik jer potiče stvaranje i lučenje žuči. Potiče apetit, stoga se preporučuje kod probavnih tegoba, nedovoljnog lučenja žuči i manjka apetita. U modernoj fitoterapiji korijen maslačka koristi se za čišćenje jetre i žuči, kod tegoba kao što su alergije, kožne tegobe, pretilost i celulit. Djelovanje kod celulita opravdano je prije svega zbog zanimljive kombinacije djelovanja i na jetru i na bubrege, jer je korijen maslačka također blagi diuretik.
Uz takve tegobe, maslačak je dodatna terapija kod povišenog holesterola, gdje se koristi zajedno s drugim biljkama, prije svega listom artičoke i sjemenkama piskavice. U fitoterapiji, korijen maslačka je dodatna terapija, zajedno s korijenom čička, kod svih kožnih tegoba (akni, psorijaze, ekcema…). Čajna kašika korijena stavi se u mlaku vodu. Zagrije i kuha 10 minuta. Procijediti, te najbolje je piti dva do tri puta na dan, pola sata prije obroka.
Znanstvenici su otkrili da je korijen ove biljke “djeluje” bolje od hemoterapije. Korijen maslačka utiče na ćelije raka i uništava ih u samo 48 sati, ostavljajući zdrave ćelije nepromijenjene. Sveučilište u Windsoru u Kanadi provelo je studiju na Odjelu za kemiju i biokemiju, a rezultati su dali novu nadu pacijentima koji boluju od raka. Otkriveno je da je korijen maslačka učinkovito “ubija” ćelije zahvaćene rakom bez štetnog utjecaja na druge ćelije u tijelu. Zaključeno je da se s kontinuiranim liječenjem uz pomoć ove biljke, većina ćelija raka mogu biti uništene. Zbog tih odličnih rezultata, istraživački tim je dobio dodatnu podršku za nastavak ispitivanja ove biljke.
Maslačak – Taraxacum officinalis
https://www.agroklub.com/sortna-lista/povrce/maslacak-210/
Svi tekstovi su informativnog karaktera i savjeti u dobroj namjeri. Koristite ih na ličnu odgovornost, a o svakoj informaciji konsultujte stručnu osobu ili ljekara.